Znamenitosti Vira
- veličina pisma smanji veličinu pisma uvečaj veličinu pisma
- Ispis
Na Viru se nalaze određeni objekti od kojih svaki ima vlastitu posebnu povijesno-kulturnu dimenziju i poseban značaj za ovaj otok. Na ovom se mjestu ukratko možete upoznati s tim znamenitostima i s njihovim povijesnim, kulturnim i ostalim značajkama.
Crkva sv. Ivana Krstitelja datira iz vremena 13./14. stoljeća. Ovaj romanički sakralni objekt je pravokutnog oblika s polukružnom apsidom. Ranije, prije izgradnje današnje Župne crkve sv. Jurja, ona je imala funkciju župne crkve. Oko ove crkve izgrađeno je groblje tako da se ona danas koristi kao grobljanska crkva. Restauracija i zaštita crkve sv. Ivana Krstitelja, pod stručnim nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture, obavljena je u razdoblju od 1996. do 1998. godine, kada je iznad pročelja dodana i takozvana preslica sa zvonom.
Kaštelina Jedna od najpoznatijih znamenitosti otoka Vira je venecijanska utvrda Kaštelina koja se nalazi na predjelu zvanom Kozjak. Ovaj fortifikacijski objekt je, po svemu sudeći, izgrađen početkom 17. stoljeća. Mletačke vlasti su ga izgradile u svrhu zaštite stanovništva Ninskog kraja i Vira od uskoka i napada Turaka, koji u to doba nadiru prema ovom području. Dio tog fortifikacijskog objekta sačuvan je do danas. Na pročelju Kašteline sačuvani grbovi venecijanskih obitelji generalnih providura za Dalmaciju, koji su upravljali ovim krajem u to vrijeme. Na sjevernoj kuli nalazi se dijelom oštećeni krilati lav, simbol Republike Venecije. Rekonstrukcija ove utvrde obavljena je u razdoblju od svibnja 2001. do travnja 2002. godine.
Župna crkva svetog Jurja izgrađena je 1845. godine na temeljima starije istoimene crkvice koja, prema procjenama, datira iz vremena oko 12. ili 13. stoljeća. Ova crkva je jednobrodna građevina s pravokutnom sakristijom koja se nalazi na njenom začelju. Uz crkvu je smješten i kameni zvonik koji je izgrađen 1937./38. godine. Vrh zvonika je bio srušen u Drugom svjetskom ratu od strane njemačkih okupacijskih snaga te je, nakon rata, obnovljen 1959. godine.
Pomorski svjetionik Vir je izgrađen 1881. godine na jugozapadnoj obali otoka Vira. Ovaj je svjetionik tipičan primjer velikih svjetionika koji su se u 19. st. gradili na istočnoj jadranskoj obali i jedan je od 50-tak sličnih svjetionika koji su izgrađeni u tom razdoblju. Sve do novijeg doba i automatizacije rada svjetionika on je imao posadu, odnosno, svjetioničari su s obiteljima živjeli na njemu i obavljali svoje svakodnevne poslove kako bi svjetionik besprijekorno funkcionirao. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u ovom su svjetioniku svoju bazu imali antifašistički borci koji su održavali vezu između partizanskih jedinica na kopnu i na otoku Molatu. Svjetionik je iz odmazde bio porušen 1944. godine od strane njemačkih okupacijskih snaga. Obnovljen je nakon rata i nanovo stavljen u funkciju 1950. godine. Danas na njemu nema posade, a njegov rad je automatiziran. Svjetionik se nalazi na geografskoj poziciji 44°18,2' N / 015°19' E. Visina kule svjetionika iznosi 21 metar, a domet svijetla 11 nautičkih milja.
Most je svakako najvažniji objekt za razvoj otoka Vira. Povezivanjem Vira s kopnom izgubila se ovisnost o brodskim linijama i uvelike poboljšala komunikacijska povezanost s ostatkom svijeta. Ta komunikacijska povezanost direktno je utjecala na daljnji smjer razvoja Vira. Gradnja Virskog mosta započela je 1974. godine, a u promet je pušten 24. travnja 1976. godine. Radi se o lučnom mostu duljine 378 metara koji počiva na devet betonskih nosivih stupova i dva dodatna u nasipima na krajevima mosta. To je jedan od najduljih mostova takve vrste izgrađenih kod nas u to vrijeme. Nema sumnje da je izgradnja ovog mosta doprinijela kvaliteti života na otoku i njegovom sveukupnom razvitku. Osim toga, most je već od svoje izgradnje, uz utvrdu Kaštelina, svjetionik i crkve sv. Ivana Krstitelja i sv. Jurja, postao svojevrstan reprezentant otoka koji se može pronaći na gotovo svakom promidžbenom materijalu vezanom uz ovu otočnu općinu.
Ostale znamenitosti
Od ostalih znamenitosti mogu se istaknuti ostaci nekoliko starih crkvica koji još nisu u potpunosti istraženi i zaštićeni. Na vrhu brda Bandira mogu se vidjeti temelji crkve sv. Jurja čija gradnja datira u razdoblje između 12. i 15. stoljeća. Ovo je malena jednobrodna građevina s polukružnom apsidom. U njenoj blizini vidljivi su ostaci ilirske gradine.
Crkvica sv. Nikole je sakralni objekt koji je sačuvan u temeljima, a koji su danas prekriveni asfaltom u blizini turističkog ureda na početku pristaništa (mula). Ova se crkvica vremenski može smjestiti u 13. ili 14. stoljeće. Više o njoj će se znati nakon što budu adekvatno istraženi njeni ostaci, a za što postoje ozbiljne namjere.
Najmanje se zna o ostacima još jedne crkve i to one na predjelu Smratine, a to je crkva sv. Martina uz koju su pronađene ljudske kosti pa se pretpostavlja da je uz nju u davna vremena bilo smješteno i groblje. I na ovom su lokalitetu potrebna detaljnija arheološka istraživanja.
Znatno starije arheološke ostatke predstavljaju grobni humci ili tumuli iz vremena ilirskog plemena Liburna. Tumuli se nalaze na potezu Gračić-Križica-Gajine, zatim na području između brda Streljevca i Vranjaka i tumul na brdu Vranjak. Uokolo područja Smratine uočeni su kremeni artefakti iz doba paleolitika.
Spomena je posebno vrijedan i lokalitet Gradina, kao prapovijesno nalazište koje se nalazi u predjelu zvano Gaj uz sjevernu obalu otoka. Ovo nalazište je slično gradini na brdu Bandira.
Oko Vira postoji i nekoliko još nedovoljno istraženih podmorskih arheoloških lokaliteta u uvali Srpljica i između uvala Rasovača i Stinice.