Završni dan znanstvenog skupa Otok Vir

Svečanim ručkom u rezidencijalnom virskom turističkom objektu „Villa Lanterna“ zaključen je trodnevni znanstveni skup „Otok Vir“ na kojemu su znanstvenici Sveučilišta u Zadru i drugih sveučilišnih centara u Hrvatskoj izlagali rezultate svojih istraživanja koji će, kao cjelovita monografija otoka Vira, biti javno predstavljeni najvjerojatnije u travnju sljedeće godine.

Nakon što su u petak obrađene teme iz sekcija prirodoslovlje, arheologija i povijest, povijest, demografija i prostorno uređenje, u subotu završnog dana predavači su predstavili svoje radove iz područja gospodarstva i kulturne baštine. Ipak, prva tema bila je prirodoslovna „Flora i vegetacija otoka Vira“ u kojoj su Marija Pandža i Milenko Milović istaknuli kako na otoku obitavaju 72 vrste ili 695 biljnih svojti od kojih je 25 endema, 18 ugroženih i 50 strogo zaštićenih vrsta. Ante Blaće s temom „Razvoj kulturnog krajolika otoka Vira“ ukazao je na prvu preobrazbu prirodnog u kulturni krajolik na Viru s razvojem stočarstva te na podatke iz franciskanskog katastra prema kojemu je 1830. godine otok imao 71,2% pašnjaka, 9,6% šuma i 7,9% šumovitih pašnjaka. Godine 1900. šumoviti pašnjaci u potpunosti nestaju, a pored dominantnih pašnjaka (74,1%) javljaju se oranice s 10,5%. Vrhunac poljoprivrednog korištenja pašnjaci su doživjeli 1951. godine kada su na otoku zauzimali 84,72% prostora, a zbog intenzivnog ovčarstva gotovo u cijelosti nestaju šume (0,01%). Prema podacima iz 2012. godine, koje po opasci autora treba uzeti s određenom rezervom, pašnjaci i dalje dominiraju virskim krajolikom (63,52%), a pored 19,65% neplodnih površina obnavlja se fond šuma na otoku (12,73%).

Ana Pejdo u radu „Biciklistički promet u kontekstu razvoja turizma“ istaknula je više nego zadovoljavajuće biciklističke trendove na Viru koji prate suvremenost i činjenicu kako danas na svijetu postoji dvije milijarde bicikla. U nedostatku statističkih podataka vezanih uz biciklizam u Hrvatskoj, još je istaknula kako u Amsterdamu dnevno 750 tisuća osoba vozi bicikl te kako je Europska unija još 2012. godine izdvojila 6 milijardi eura za financiranje biciklističkih aktivnosti. Biciklisti su također i poželjni turisti prosječne dobi od 45 do 55 godina, u 60% slučajeva riječ je o muškim osobama, a dnevno potroše na ciljanim cikloturističkim destinacijama 100 eura. Na ovu se temu svojim predavanjem „Doprinos turizma održivom razvitku otoka Vira“ nadovezala Jadranka Brkić Vejmelka ističući kako ekologija, ekonomija, tehnologija i sociokulturna komponenta sačinjavaju održivost te kako se budućnost europskog turizma temelji na održivom razvitku uz krajnji cilj očuvanja identiteta. Direktor općinskog poduzeća „Vir turizam“ Zdenko Mičić predstavio je viziju razvitka turizma na Viru, razvojne i turističke projekte, ulogu tvrtke kao destinacijske menadžment kompanije i projekte gradnje hotela, marine i kampa. Vir je sačuvao čakavske osobitosti u govoru, iako je dominantno štokavsko područje – istaknuto je u radu „Govor otoka Vira“ Josipa Lisca i Josipa Galića, dok su o virskoj toponimiji govorili Vladimir Skračić i Nataša Šprljan. S nešto promijenjenim i tematski proširenim naslovom rada „Virska talasozoonimija“ umjesto „Virska ihtionimija“, Nikola Vuletić predstavio je virske nazive za morsku faunu u jezično-prostornom kontekstu zadarskog zaleđa, dok je u posljednjem predstavljenom radu znanstvenog skupa Ana Bašić Alerić govorila o povijesnom graditeljstvu na otoku Viru.

Ovim je znanstvenim skupom, i pogotovo kasnijom izradom monografije, otok Vir dobio ili će dobiti iznimno sadržajan i detaljno znanstveno obrađen uvid u svoju prošlost, ali i spoznaje o suvremenom životu na otoku koje valja valorizirati u okviru postojećih i budućih razvojnih i turističkih projekata.